KRATKI POVIJESNI PRESJEK

Kraj uz rijeku Usoru, pitom i bogat, nastanjen je od početka civilizacije. Tu su u srednjem vijeku bili posjedi Hrvatinića i Kotromanića. Uz svoju tešanjsku tvrđavu Radivoj Kotromanić sagradio je franjevcima samostan, koji spominje papa Pio II. 25.03.1452. Kad su Osmanlije (oko 1489.) zauzeli Tešanj, porušili su samostan a franjevci su se povukli u zabitnije krajeve, posebno u Komušinu (Kusmadanje) i odatle služili cijeli kraj. U vrijeme Bečkoga rata (1683-1699) glavnina pučanstva odselila je u Prekosavlje. Preostale katolike te nove doseljenike iz srednje Bosne, Hercegovine i Dalmacije služili su sutješki franjevci (Kraljeva Sutjeska). To nam svjedoči matica komušanske župe iz 1708. god., a još bolje izviješće biskupa fra Pave Dragičevića koji je samo u Sivši 6. lipnja 1742. krizmao 105 katolika. Tada je selo Sivša imalo 10 kuća sa 115 katolika. Omanjska 7 kuća 101 katolik, Miljanovci – Bobare 11 kuća 93 katolika, Barica – Alibegovci 12 kuća 114 katolika.

God. 1784. u Sivši je utemeljena kapelanija koja je 1802. proglašena župom. U to vrijeme sivačka župa obuhvaćala je i područja  župa: Žabljak, odijeljena 1863.; Doboj, odijeljena 1896.; Ularice odijeljena 1977. god.

Broj vjernika župe Sivša tijekom vremena kretao se ovako: 1813. g. 1.839 vjernika, 1877. g. 1.877 vjernika, te 1935. g.  3.564 vjernika. Župa je kroz to vrijeme razdiobama teritorijalno umanjena.

Župa je 1991. imala ca 6.100 katolika (1974: 6.350) čiji broj se smanjivao zbog iseljavanja čemu su pridonijela i ratna zbivanja. Danas župa ima oko _____ vjernika. Nju tvore sljedeća naselja: Sivša, Alibegovci, Blaževci, Bobare, Lončari, Miljanovci, Omanjska, Piljužići, Vitkovci i Vrela.